Razlika između izmena na stranici „Stonoge”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Red 6: Red 6:
 
   
 
   
  
'''Stonoge''' (''Myriapoda'', od grčih reči ''myria'' = hiljada, ''pos, podos'' = noga) su [[zglavkari]] koji se zajedno sa [[insekti]]ma svrstavaju u podtip Uniramia. Pripadaju im suvozemne vrste sa izraženom homonomnom [[S|segmentacijom]] (osim glavenog regiona) i sa jednim ili dva para nogu na svakom trupnom segmentu.
+
'''Stonoge''' ('''Myriapoda''', od grčih reči ''myria'' = hiljada, ''pos, podos'' = noga) su [[zglavkari]] koji se zajedno sa [[insekti]]ma svrstavaju u podtip Uniramia. Pripadaju im suvozemne vrste sa izraženom homonomnom [[S|segmentacijom]] (osim glavenog regiona) i sa jednim ili dva para nogu na svakom trupnom segmentu.
  
 
== Spoljašnja anatomija ==
 
== Spoljašnja anatomija ==

Izmena na datum 6. jul 2012. u 12:11

Milipede76picaz9.jpg
  • Taksonomija:
  • carstvo: Animalia
  • tip: Arthropoda
  • podtip: Myriapoda (Latreille, 1802)


Stonoge (Myriapoda, od grčih reči myria = hiljada, pos, podos = noga) su zglavkari koji se zajedno sa insektima svrstavaju u podtip Uniramia. Pripadaju im suvozemne vrste sa izraženom homonomnom segmentacijom (osim glavenog regiona) i sa jednim ili dva para nogu na svakom trupnom segmentu.

Spoljašnja anatomija

Telo je pokriveno hitinskom kutikulom koja je ponekad prožeta krečom i podeljeno je na dva regiona:

1. glaveni region, na kome se nalazi :

2. trupni region, izgrađen od većeg broja segmenta ( od 10 do 173) na kojima se nalaze po jedan ili dva para ekstremiteta za hodanje (po tome su dobili ime); noge za hodanje su jednograne i morfo-funkcionalno proste.

Unutrašnja anatomija

Stonoge dišu preko traheja čiji su otvori (stigme) raspoređeni duž bočnih strana tela. Nemaju mehanizam kojim se reguliše otvaranje i zatvaranje stigmi pa zato mogu živeti samo u staništima sa povećanom vlažnošću ili noću, kada je vlažnost veća.Krvni sistem je otvorenog tipa sa srcem smeštenim na leđnoj strani i sa po parom ostija u svakom segmentu. Izlučivanje se obavlja Malpigijevim cevčicama. Crevo je u obliku prave cevi čije su prednje i zadnje crevo obloženi kutikulom i imaju ektodermalno poreklo, dok je srednje crevo endodermalnog porekla. Nervni sistem je lestvičast, u svakom segmentu se nalazi po par ganglija, a u glavenom regionu su glavene ganglije i okoloždrelne komisure.

Klasifikacija i filogenija

Podtip stonoga obuhvata preko 10.500 vrsta. Podeljen je na četiri klase:

Podtip je nastao u siluru, a filogenetski najprimitivnija je klasa Symphyla.

Literatura

  • Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj, Čovek i životinjski svet,ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.
  • Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
  • Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
  • Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos *Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
  • Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000
Snežana Trifunović, dipl. biolog


Kompjuter.gif
Овај tekst treba dopuniti