Razlika između izmena na stranici „Stonoge”
(Jedna međuizmena istog korisnika nije prikazana) | |||
Red 23: | Red 23: | ||
− | '''Stonoge''' ('''Myriapoda''', od grčih reči ''myria'' = hiljada, ''pos, podos'' = noga) su [[zglavkari]] koji se zajedno sa [[insekti]]ma svrstavaju u podtip Uniramia. Pripadaju im suvozemne vrste sa izraženom homonomnom [[S|segmentacijom]] (osim glavenog regiona) i sa jednim ili dva para nogu na svakom trupnom segmentu. | + | '''Stonoge''' ('''Myriapoda''', od grčih reči ''myria'' = hiljada, ''pos, podos'' = noga) su [[zglavkari]] koji se zajedno sa [[insekti]]ma svrstavaju u podtip Uniramia. Pripadaju im suvozemne vrste sa izraženom [[H|homonomnom]] [[S|segmentacijom]] (osim glavenog regiona) i sa jednim ili dva para nogu na svakom trupnom segmentu. |
== Spoljašnja anatomija == | == Spoljašnja anatomija == | ||
− | Telo je pokriveno hitinskom kutikulom koja je ponekad prožeta krečom i podeljeno je na dva regiona: | + | Telo je pokriveno [[H|hitinskom]] [[K|kutikulom]] koja je ponekad prožeta krečom i podeljeno je na dva regiona: |
1. '''glaveni region''', na kome se nalazi : | 1. '''glaveni region''', na kome se nalazi : | ||
Red 63: | Red 63: | ||
[[Kategorija:Beskičmenjaci]] | [[Kategorija:Beskičmenjaci]] | ||
[[Kategorija:Kratki tekstovi]] | [[Kategorija:Kratki tekstovi]] | ||
+ | [[Kategorija:Zglavkari]] |
Najnovija izmena na datum 24. oktobar 2015. u 18:47
Klasifikacija |
||||||
|
Stonoge (Myriapoda, od grčih reči myria = hiljada, pos, podos = noga) su zglavkari koji se zajedno sa insektima svrstavaju u podtip Uniramia. Pripadaju im suvozemne vrste sa izraženom homonomnom segmentacijom (osim glavenog regiona) i sa jednim ili dva para nogu na svakom trupnom segmentu.
Spoljašnja anatomija
Telo je pokriveno hitinskom kutikulom koja je ponekad prožeta krečom i podeljeno je na dva regiona:
1. glaveni region, na kome se nalazi :
2. trupni region, izgrađen od većeg broja segmenta ( od 10 do 173) na kojima se nalaze po jedan ili dva para ekstremiteta za hodanje (po tome su dobili ime); noge za hodanje su jednograne i morfo-funkcionalno proste.
Unutrašnja anatomija
Stonoge dišu preko traheja čiji su otvori (stigme) raspoređeni duž bočnih strana tela. Nemaju mehanizam kojim se reguliše otvaranje i zatvaranje stigmi pa zato mogu živeti samo u staništima sa povećanom vlažnošću ili noću, kada je vlažnost veća.Krvni sistem je otvorenog tipa sa srcem smeštenim na leđnoj strani i sa po parom ostija u svakom segmentu. Izlučivanje se obavlja Malpigijevim cevčicama. Crevo je u obliku prave cevi čije su prednje i zadnje crevo obloženi kutikulom i imaju ektodermalno poreklo, dok je srednje crevo endodermalnog porekla. Nervni sistem je lestvičast, u svakom segmentu se nalazi po par ganglija, a u glavenom regionu su glavene ganglije i okoloždrelne komisure.
Klasifikacija i filogenija
Podtip stonoga obuhvata preko 10.500 vrsta. Podeljen je na četiri klase:
Podtip je nastao u siluru, a filogenetski najprimitivnija je klasa Symphyla.
Literatura
- Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj, Čovek i životinjski svet,ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.
- Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
- Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
- Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
- Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos *Novi Sad, Beograd, 2001.
- Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
- Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000
Овај tekst treba dopuniti |