Razlika između izmena na stranici „Trihina”
Red 1: | Red 1: | ||
[[Slika:2638.jpg|mini|d|Mlade učaurene trihine u mišićima čoveka]] | [[Slika:2638.jpg|mini|d|Mlade učaurene trihine u mišićima čoveka]] | ||
− | '''Trihina''' (''Trichinella spiralis'') je vrsta [[valjkasti crvi|valjkastih crva]] koja izaziva bolest trihinozu (trihinelozu). Trihina ima dva domaćina svinju (može i pacov) i čoveka. Kada čovek pojede nedovoljno kuvano ili pečeno svinjsko meso u kome se nalaze incistirane (učaurene) mlade trihine, one dospevaju u [[crevo]]. U crevu mlade trihine postaju polno zrele i pare se. Posle parenja mužjaci uginu, a ženke prodiru kroz zid creva u limfne sudove gde rađaju veliki broj potomaka (i do 10.000). Posle toga ženke se vraćaju u crevo gde uginu. Mlade jedinke dospevaju u različite delove tela (mišiće očiju, grkljana, vrata, međurebarne mišiće, dijafragmu) gde se hrane tkivom razarajuči ga. Posle oko dve nedelje obrazuju cistu (čauru), u tom učaurenom stadijumu mogu da ostanu i preko 20 godina. | + | '''Trihina''' (''Trichinella spiralis'') je [[parazit]]ska vrsta [[valjkasti crvi|valjkastih crva]] koja kod čoveka izaziva bolest trihinozu (trihinelozu). |
+ | ==Stanište== | ||
+ | Trihina ima izuzetno širok spektar domaćina, može da zarazi skoro sve vrste [[sisari|sisara]]. Odrasle jedinke žive u tankom crevu, a mlade u poprečno prugastim mišićima. Postoje tri ekološka tipa životnih ciklusa ovog parazita: | ||
+ | *gradski (urbani) u kome su pacovi i svinje domaćini i rezervoari parazita | ||
+ | *šumski, gde su domaćini šumske divlje životinje (mesojedi: divlje svinje, jeleni i dr) | ||
+ | *morski, gde su polarni medvedi, [[morževi]], [[kitovi]] i dr. domaćini trihine | ||
+ | ==Životni ciklus== | ||
+ | Trihina ima dva domaćina svinju (može i pacov) i čoveka. Kada čovek pojede nedovoljno kuvano ili pečeno svinjsko meso u kome se nalaze incistirane (učaurene) mlade trihine, one dospevaju u [[crevo]]. U crevu mlade trihine postaju polno zrele i pare se. Posle parenja mužjaci uginu, a ženke prodiru kroz zid creva u limfne sudove gde rađaju veliki broj potomaka (i do 10.000). Posle toga ženke se vraćaju u crevo gde uginu. Mlade jedinke dospevaju u različite delove tela (mišiće očiju, grkljana, vrata, međurebarne mišiće, dijafragmu) gde se hrane tkivom razarajuči ga. Posle oko dve nedelje obrazuju cistu (čauru), u tom učaurenom stadijumu mogu da ostanu i preko 20 godina. | ||
==Literatura== | ==Literatura== | ||
*Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971. | *Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971. |
Izmena na datum 28. oktobar 2013. u 19:08
Trihina (Trichinella spiralis) je parazitska vrsta valjkastih crva koja kod čoveka izaziva bolest trihinozu (trihinelozu).
Stanište
Trihina ima izuzetno širok spektar domaćina, može da zarazi skoro sve vrste sisara. Odrasle jedinke žive u tankom crevu, a mlade u poprečno prugastim mišićima. Postoje tri ekološka tipa životnih ciklusa ovog parazita:
- gradski (urbani) u kome su pacovi i svinje domaćini i rezervoari parazita
- šumski, gde su domaćini šumske divlje životinje (mesojedi: divlje svinje, jeleni i dr)
- morski, gde su polarni medvedi, morževi, kitovi i dr. domaćini trihine
Životni ciklus
Trihina ima dva domaćina svinju (može i pacov) i čoveka. Kada čovek pojede nedovoljno kuvano ili pečeno svinjsko meso u kome se nalaze incistirane (učaurene) mlade trihine, one dospevaju u crevo. U crevu mlade trihine postaju polno zrele i pare se. Posle parenja mužjaci uginu, a ženke prodiru kroz zid creva u limfne sudove gde rađaju veliki broj potomaka (i do 10.000). Posle toga ženke se vraćaju u crevo gde uginu. Mlade jedinke dospevaju u različite delove tela (mišiće očiju, grkljana, vrata, međurebarne mišiće, dijafragmu) gde se hrane tkivom razarajuči ga. Posle oko dve nedelje obrazuju cistu (čauru), u tom učaurenom stadijumu mogu da ostanu i preko 20 godina.
Literatura
- Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
- Krstić, Lj: Čovek i mikrobi, Draganić, Beograd, 2003.
- Mariček, magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
- Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
- Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
- Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos *Novi Sad, Beograd, 2001.
- Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
- Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj: Čovek i životinjski svet, ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987