Razlika između izmena na stranici „Trihina”
(→Životni ciklus) |
|||
Red 1: | Red 1: | ||
[[Slika:2638.jpg|mini|d|Mlade učaurene trihine u mišićima čoveka]] | [[Slika:2638.jpg|mini|d|Mlade učaurene trihine u mišićima čoveka]] | ||
− | '''Trihina''' (''Trichinella spiralis'') je [[parazit]]ska vrsta [[valjkasti crvi|valjkastih crva]] koja kod čoveka izaziva bolest trihinozu (trihinelozu). | + | '''Trihina''' (''Trichinella spiralis'') je [[parazit]]ska vrsta [[valjkasti crvi|valjkastih crva]] koja kod čoveka izaziva bolest trihinozu (trihinelozu). Rasprostranjena je u čitavom svetu, posebno tamo gde se u ishrani koristi svinjsko meso. |
==Stanište== | ==Stanište== | ||
Trihina ima izuzetno širok spektar domaćina, može da zarazi skoro sve vrste [[sisari|sisara]]. Odrasle jedinke žive u tankom crevu, a mlade u poprečno prugastim mišićima. Postoje tri ekološka tipa životnih ciklusa ovog parazita: | Trihina ima izuzetno širok spektar domaćina, može da zarazi skoro sve vrste [[sisari|sisara]]. Odrasle jedinke žive u tankom crevu, a mlade u poprečno prugastim mišićima. Postoje tri ekološka tipa životnih ciklusa ovog parazita: | ||
Red 7: | Red 7: | ||
*morski, gde su polarni medvedi, [[morževi]], [[kitovi]] i dr. domaćini trihine | *morski, gde su polarni medvedi, [[morževi]], [[kitovi]] i dr. domaćini trihine | ||
==Životni ciklus== | ==Životni ciklus== | ||
− | Kada čovek pojede nedovoljno kuvano ili pečeno svinjsko meso (ili meso divljači) u kome se nalaze incistirane (učaurene) mlade trihine, one dospevaju u [[crevo]]. Želudačna kiselina i enzimi želudačnog soka razlažu omotače čahure i mlade trihine dospevaju u crevo. U crevu mlade trihine postaju polno zrele i pare se. Ženke luče [[F|feromone]] kojima privlače mužjake. Posle parenja mužjaci uginu, a ženke prodiru kroz zid creva u limfne i krvne sudove gde rađaju veliki broj potomaka (i do 10.000). Ženke su [[O|ovoviviparne]] | + | Kada čovek pojede nedovoljno kuvano ili pečeno svinjsko meso (ili meso divljači) u kome se nalaze incistirane (učaurene) mlade trihine, one dospevaju u [[crevo]]. Želudačna kiselina i enzimi želudačnog soka razlažu omotače čahure i mlade trihine dospevaju u crevo. U crevu mlade trihine postaju polno zrele i pare se. Ženke luče [[F|feromone]] kojima privlače mužjake. Posle parenja mužjaci uginu, a ženke prodiru kroz zid creva u limfne i krvne sudove gde rađaju veliki broj potomaka (i do 10.000). Ženke su [[O|ovoviviparne]] jer se oplođena jaja razvijaju u njihovom telu i rađaju žive mladunce. Posle toga ženke se vraćaju u crevo gde uginu. Mlade jedinke dospevaju u različite delove tela (mišiće očiju, grkljana, vrata, međurebarne mišiće, dijafragmu) gde se hrane tkivom razarajuči ga. Posle oko dve nedelje obrazuju cistu (čauru), u tom učaurenom stadijumu mogu da ostanu i preko 20 godina. |
==Literatura== | ==Literatura== |
Izmena na datum 28. oktobar 2013. u 19:22
Trihina (Trichinella spiralis) je parazitska vrsta valjkastih crva koja kod čoveka izaziva bolest trihinozu (trihinelozu). Rasprostranjena je u čitavom svetu, posebno tamo gde se u ishrani koristi svinjsko meso.
Stanište
Trihina ima izuzetno širok spektar domaćina, može da zarazi skoro sve vrste sisara. Odrasle jedinke žive u tankom crevu, a mlade u poprečno prugastim mišićima. Postoje tri ekološka tipa životnih ciklusa ovog parazita:
- gradski (urbani) u kome su pacovi i svinje domaćini i rezervoari parazita
- šumski, gde su domaćini šumske divlje životinje (mesojedi: divlje svinje, jeleni i dr)
- morski, gde su polarni medvedi, morževi, kitovi i dr. domaćini trihine
Životni ciklus
Kada čovek pojede nedovoljno kuvano ili pečeno svinjsko meso (ili meso divljači) u kome se nalaze incistirane (učaurene) mlade trihine, one dospevaju u crevo. Želudačna kiselina i enzimi želudačnog soka razlažu omotače čahure i mlade trihine dospevaju u crevo. U crevu mlade trihine postaju polno zrele i pare se. Ženke luče feromone kojima privlače mužjake. Posle parenja mužjaci uginu, a ženke prodiru kroz zid creva u limfne i krvne sudove gde rađaju veliki broj potomaka (i do 10.000). Ženke su ovoviviparne jer se oplođena jaja razvijaju u njihovom telu i rađaju žive mladunce. Posle toga ženke se vraćaju u crevo gde uginu. Mlade jedinke dospevaju u različite delove tela (mišiće očiju, grkljana, vrata, međurebarne mišiće, dijafragmu) gde se hrane tkivom razarajuči ga. Posle oko dve nedelje obrazuju cistu (čauru), u tom učaurenom stadijumu mogu da ostanu i preko 20 godina.
Literatura
- Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
- Krstić, Lj: Čovek i mikrobi, Draganić, Beograd, 2003.
- Mariček, magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
- Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
- Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
- Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos *Novi Sad, Beograd, 2001.
- Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
- Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj: Čovek i životinjski svet, ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987