Trihina

Izvor: Bionet Škola
Izmena od 21:07, 28. oktobar 2013. od strane korisnice Tsnena (razgovor | doprinosi)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Mlade učaurene trihine u mišićima čoveka
Odrasla ženka

Trihina (Trichinella spiralis) je parazitska vrsta valjkastih crva koja kod čoveka izaziva bolest trihinozu (trihinelozu). Rasprostranjena je u čitavom svetu, posebno tamo gde se u ishrani koristi svinjsko meso.

Stanište

Trihina ima izuzetno širok spektar domaćina, može da zarazi skoro sve vrste sisara. Odrasle jedinke žive u tankom crevu, a mlade u poprečno prugastim mišićima. Postoje tri ekološka tipa životnih ciklusa ovog parazita:

  • gradski (urbani) u kome su pacovi i svinje domaćini i rezervoari parazita
  • šumski, gde su domaćini šumske divlje životinje (mesojedi: divlje svinje, jeleni i dr)
  • morski, gde su polarni medvedi, morževi, kitovi i dr. domaćini trihine

Životni ciklus

Kada čovek pojede nedovoljno kuvano ili pečeno svinjsko meso (ili meso divljači) u kome se nalaze incistirane (učaurene) mlade trihine, one dospevaju u crevo. Želudačna kiselina i enzimi želudačnog soka razlažu omotače čahure i mlade trihine dospevaju u crevo. U crevu mlade trihine postaju polno zrele i pare se. Ženke luče feromone kojima privlače mužjake. Posle parenja mužjaci uginu, a ženke prodiru kroz zid creva u limfne i krvne sudove gde rađaju veliki broj potomaka (i do 10.000). Ženke su ovoviviparne jer se oplođena jaja razvijaju u njihovom telu i rađaju žive mladunce. Posle toga ženke se vraćaju u crevo gde uginu. Mlade jedinke dospevaju u različite delove tela (mišiće očiju, grkljana, vrata, međurebarne mišiće, dijafragmu) gde se hrane tkivom razarajuči ga. Posle oko dve nedelje obrazuju cistu (čauru), u tom učaurenom stadijumu mogu da ostanu i preko 20 godina.

Trihinoza

Trihinoza ili trihineloza je bolest izazvana ovim parazitom. Rasprostranjena je u čitavom svetu, a najviše u nerazvijenim zemljama. Može da se javi i u vidu epidemija.

Znaci bolesti mogu se podeliti u tri faze:

  • crevna faza traje od 1 do 7 dana nakon konzumiranja zaraženog mesa; karakteriše se prolivom, bolom u trbuhu, mučninom, povraćanjem i povišenom temperaturom; u ovoj fazi bolest može da se javi i u blagoj formi;
  • faza invazije mišića, traje od 7 dana do 5-6 nedelja, kada mlade trihine dospevaju u mišiće; simtomi su bolovi u mišićima koji mogu i da oteknu, telesna temperatura i do 40ºC, otežano disanje, oticanje lica posebno edem očnih kapaka, bol u očima i poremećaj vida
  • faza oporavka nastupa posle 4-6 nedelja kada se mlade trihine učaure u mišićima; postepeno se smanjuje bol u mišićima i groznica.

Tretman kojim bi se telo čoveka oslobodilo ovog parazita nije poznat.

Literatura

  • Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
  • Krstić, Lj: Čovek i mikrobi, Draganić, Beograd, 2003.
  • Mariček, magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
  • Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
  • Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos *Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
  • Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj: Čovek i životinjski svet, ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987
Snežana Trifunović, dipl. biolog