Razlika između izmena na stranici „Trizomija”
Idi na navigaciju
Idi na pretragu
Red 4: | Red 4: | ||
1. među autozomima su to: | 1. među autozomima su to: | ||
− | *trizomija 21, koja fenotipski daje [[Daunov sindrom]] | + | *trizomija [[hromozom 21 (čovek)|21]], koja fenotipski daje [[Daunov sindrom]] |
− | *trizomija 13, čija je posledica [[Patauov sindrom]] | + | *trizomija [[hromozom 13 (čovek)|13]], čija je posledica [[Patauov sindrom]] |
− | *trizomija 18 uzrok Edvardsovog sindroma | + | *trizomija [[hromozom 18 (čovek)|18]] uzrok Edvardsovog sindroma |
2. među polnim hromozomima: | 2. među polnim hromozomima: | ||
− | *trizomija X hromozoma žene, [[sindrom trostrukog X]] | + | *trizomija [[ X hromozom |X hromozoma]] žene, [[sindrom trostrukog X]] |
*dizomija X hromozoma muškarca koja uzrokuje [[Klinefelterov sindrom]] | *dizomija X hromozoma muškarca koja uzrokuje [[Klinefelterov sindrom]] | ||
− | *dizomija Y hromozoma muškarca koja uzrokuje [[dvostruki Y sindrom]] | + | *dizomija [[Y hromozom|Y hromozoma]] muškarca koja uzrokuje [[dvostruki Y sindrom]] |
{{više podataka|Hromozomske aberacije}} | {{više podataka|Hromozomske aberacije}} |
Najnovija izmena na datum 15. jul 2014. u 18:26
Trizomija (trizomik) je numerička aberacija, aneuploidija, hromozoma pri kojoj se u diploidnoj telesnoj ćeliji umesto para nalaze tri pojedinačna hromozoma. U ukupnom broju ćelija ima jedan hromozom više od normalnog broja za tu biološku vrstu, a fenotipski se to odražava kao određeno oboljenje.
Najčešće trizomije u humanoj populaciji su:
1. među autozomima su to:
- trizomija 21, koja fenotipski daje Daunov sindrom
- trizomija 13, čija je posledica Patauov sindrom
- trizomija 18 uzrok Edvardsovog sindroma
2. među polnim hromozomima:
- trizomija X hromozoma žene, sindrom trostrukog X
- dizomija X hromozoma muškarca koja uzrokuje Klinefelterov sindrom
- dizomija Y hromozoma muškarca koja uzrokuje dvostruki Y sindrom
Za više podataka pogledati Hromozomske aberacije
Za više podataka pogledati Hromozomopatije
Literatura
- Tucić, N, Matić, Gordana: O genima i ljudima, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd, 2002.
- Marinković, D, Tucić, N, Kekić, V: Genetika, Naučna knjiga, Beograd
- Tatić, S, Kostić, G, Tatić, B: Humani genom, ZUNS, Beograd, 2002.
- Matić, Gordana: Osnovi molekularne biologije, Zavet, Beograd, 1997.
- Ridli, M: Genom - autobiografija vrste u 23 poglavlja, Plato, Beograd, 2001.
- Prentis S: Biotehnologija, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
- Dumanović, J, marinković, D, Denić, M: Genetički rečnik, Beograd, 1985.
- Kosanović, M, Diklić, V: Odabrana poglavlja iz humane genetike, Beograd, 1986.
- Lazarević, M: Ogledi iz medicinske genetike, beograd, 1986.
- Švob, T. i sradnici: Osnovi opće i humane genetike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
Овај tekst treba dopuniti |