Razlika između izmena na stranici „Typhlopidae”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
 
(9 međuizmena istog korisnika nije prikazano)
Red 33: Red 33:
 
|style="padding-left: 0.5em;" |[[Ophidia ]]
 
|style="padding-left: 0.5em;" |[[Ophidia ]]
 
|- style="vertical-align: top;"
 
|- style="vertical-align: top;"
 +
|'''porodica'''
 +
|style="padding-left: 0.5em;" |[[Typhlopidae]]
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
 
|}
 
|}
 
|}
 
|}
 
<noinclude>
 
<noinclude>
  
'''Typhlopidae''' su familija [[zmije|zmija]] malog i crvolikog tela koje žive u rupama pod zemljom. Uglavnom naseljavu tropske i suptropske predele.
+
'''Typhlopidae''' ili '''slepe zmije''' su familija [[zmije|zmija]] malog i crvolikog tela koje žive u rupama pod zemljom. Uglavnom naseljavu tropske i suptropske predele.
 
==Opis==
 
==Opis==
Zbog podzemnog načina života oči su im zakržljale i pokrivene kožom. Glava se skoro ne razlikuje od repa koji je vrlo kratak i debeo. Vilični aparat i usni otvor nisu pokretljivi pa se hrane sitnim [[beskičmenjaci]]ma i to uglavnom [[termiti]]ma i [[mravi]]ma.
+
Zbog podzemnog, rijućeg načina života (fosorijske) oči su im zakržljale i pokrivene kožom. Glava se skoro ne razlikuje od repa koji je vrlo kratak i debeo. Imaju ostatke koštanog karličnog pojasa. Vilični aparat i usni otvor nisu pokretljivi pa se hrane sitnim [[beskičmenjaci]]ma i to uglavnom [[termiti]]ma i [[mravi]]ma. Većina vrsta nosi jaja.
 +
==Rasprostranjenost==
 +
Naseljavaju tropske i suptropske predele širom sveta, posebno u Africi, Madagaskaru, Aziji, ostrva u Pacifiku, tropskim regionima Amerike i jugoistočnoj Evropi.
 +
==Rodovi==
 +
Danas je poznato 6 rodova koji uključuju oko 300 vrsta:
 +
*''[[Acutotyphlops]]''
 +
*''[[Cyclotyphlops]] ''
 +
*''Ramphotyphlops ''
 +
*''Rhinotyphlops''
 +
*''Typhlops ''
 +
*''Xenotyphlops ''
 +
 
 +
== Literatura==
 +
*Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
 +
*Bačić,T, Erben, R, Krajačić, M (2004): Raznolikost živog sveta, Školska knjiga, Zagreb
 +
*Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, Savremena administracija, Beograd, 1995.
 +
*Kalezić, M.: Hordati, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 2000.
 +
*Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, treće izdanje, Zzavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005.
 +
*Kalezić, M.,Tomović, Lj:Hordata -skripta,četvrto izdanje,Biološki fakultet, Beograd, 2005.
 +
*Marcon, E., Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
 +
*Michael Bright (2006): 1000 čuda prirode, Mladinska knjiga, Beograd
 +
*Pavičić,V, Klemenčić, M, Ređep Anđelka (1994): 1000 pitanja, 1000 odgovora. Mosta, Zagreb
 +
*Radović, I., Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
 +
*Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
 +
*Stanković, S.: Uporedna anatomija kičmenjaka, naučna knjiga, Beograd, 1950.
 +
*Simonović, P, Tomović, Ljiljana, Radojčić, Jelena, Krizmanić, I, Marić, S (2004): Sistematika vertebrata (praktikum), NNK Internacional, Beograd
 +
[[Kategorija:Otrovne životinje]]
 +
[[Kategorija:Životinje]]
 +
[[Kategorija:Kičmenjaci]]
 +
[[Kategorija:Gmizavci]]
 +
[[Kategorija:Zmije i gušteri]]
 +
{{Potpis2}}

Najnovija izmena na datum 5. oktobar 2015. u 19:26

Klasifikacija
Carstvo Animalia
Tip Chordata
Podtip Vertebrata
Klasa Reptilia
Potklasa Lepidosauria
Red Squamata
podred Ophidia
porodica Typhlopidae


Typhlopidae ili slepe zmije su familija zmija malog i crvolikog tela koje žive u rupama pod zemljom. Uglavnom naseljavu tropske i suptropske predele.

Opis

Zbog podzemnog, rijućeg načina života (fosorijske) oči su im zakržljale i pokrivene kožom. Glava se skoro ne razlikuje od repa koji je vrlo kratak i debeo. Imaju ostatke koštanog karličnog pojasa. Vilični aparat i usni otvor nisu pokretljivi pa se hrane sitnim beskičmenjacima i to uglavnom termitima i mravima. Većina vrsta nosi jaja.

Rasprostranjenost

Naseljavaju tropske i suptropske predele širom sveta, posebno u Africi, Madagaskaru, Aziji, ostrva u Pacifiku, tropskim regionima Amerike i jugoistočnoj Evropi.

Rodovi

Danas je poznato 6 rodova koji uključuju oko 300 vrsta:

Literatura

  • Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
  • Bačić,T, Erben, R, Krajačić, M (2004): Raznolikost živog sveta, Školska knjiga, Zagreb
  • Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, Savremena administracija, Beograd, 1995.
  • Kalezić, M.: Hordati, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 2000.
  • Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, treće izdanje, Zzavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005.
  • Kalezić, M.,Tomović, Lj:Hordata -skripta,četvrto izdanje,Biološki fakultet, Beograd, 2005.
  • Marcon, E., Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Michael Bright (2006): 1000 čuda prirode, Mladinska knjiga, Beograd
  • Pavičić,V, Klemenčić, M, Ređep Anđelka (1994): 1000 pitanja, 1000 odgovora. Mosta, Zagreb
  • Radović, I., Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
  • Stanković, S.: Uporedna anatomija kičmenjaka, naučna knjiga, Beograd, 1950.
  • Simonović, P, Tomović, Ljiljana, Radojčić, Jelena, Krizmanić, I, Marić, S (2004): Sistematika vertebrata (praktikum), NNK Internacional, Beograd
Snežana Trifunović, dipl. biolog