Razlika između izmena na stranici „Vegetativni nervni sistem”
Red 1: | Red 1: | ||
− | '''Vegetativni ili autonomni nervni sistem''' je funkcionalni deo [[nervni sistem|nervnog sistema]], zajedno sa somatskim, [[cerebrospinalni nervni sistem|cerebrospinalnim nervnim sistemom]]. Čini ga posebna mreža nerava čiji rad uglavnom zavisi od delovanja [[CNS]]-a. Deli se na simpatički i parasimpatički koji su međusobno antagonističkog delovanja. Vlakna oba | + | '''Vegetativni ili autonomni nervni sistem''' je funkcionalni deo [[nervni sistem|nervnog sistema]], zajedno sa somatskim, [[cerebrospinalni nervni sistem|cerebrospinalnim nervnim sistemom]]. Čini ga posebna mreža nerava čiji rad uglavnom zavisi od delovanja [[CNS]]-a. Deli se na simpatički i parasimpatički koji su međusobno antagonističkog delovanja. Vlakna oba sistema inervišu iste organe, ali je njihovo dejstvo na te organe suprotno (antagonističko) čime se taj organ drži u ravnoteži. |
Inerviše široku oblast: | Inerviše široku oblast: |
Najnovija izmena na datum 27. mart 2015. u 16:04
Vegetativni ili autonomni nervni sistem je funkcionalni deo nervnog sistema, zajedno sa somatskim, cerebrospinalnim nervnim sistemom. Čini ga posebna mreža nerava čiji rad uglavnom zavisi od delovanja CNS-a. Deli se na simpatički i parasimpatički koji su međusobno antagonističkog delovanja. Vlakna oba sistema inervišu iste organe, ali je njihovo dejstvo na te organe suprotno (antagonističko) čime se taj organ drži u ravnoteži.
Inerviše široku oblast:
- crevo
- žlezde,
- pigmentne ćelije
- unutrašnje mišiće oka i kože
- srce i krvne sudove
- neke respiratorne organe
Nije pod uticajem naše svesti i volje.
Građa
Sastoji se iz dva dela:
- centralnog, koji se sastoji od ganglija i jedara smeštenih u CNS-u
- perifernog, čine ga periferni nervi,koji se prema funkciji (pravcu prenošenja nadražaja) dele na;
- aferentna (senzitivna) vlakna, povezuju visceralne receptore sa CNS-om i mogu da se organizuju u posebne visceralne traktove;njihova tela se nalaze u spinalnim ganglijama
- eferentna (motorna) vlakna, prenose nadražaj iz CNS-a do visceralnih efektora
Eferentna vlakna prenose nadražaj preko niza od dva neurona:
1. preganglijski neuron čije se telo nalazi u CNS-u, a akson se pruža ka periferiji i završava u nekoj vegetativnoj gangliji gde stupa u vezu sa postganglijskim neuronom;
2. postganglijski neuron čije je telo u nekoj vegetativnoj gangliji u sinapsi sa aksonom preganglijskog neurona, a akson inerviše neki visceralni organ.
Podela
Sastoji se mreže nerava i strukturno i funkcionalno se deli na dva dela koja su međusobno antagonisti:
- simpatički (pars sympathica)
- parasimpatički (pars parasympathica).
Simpatički nervni sistem
Centralni deo simpatičkog sistema čine jedra smeštena u grudnom delu bočnih rogova kičmene moždine.
Periferni deo se sastoji od:
- preganglijskih vlakana
- ganglija
- postganglijskih vlakana.
Ganglije su postavljene u vidu dva niza ganglija, sa obe strane kičme, koje su povezane međuganglijskim vlaknima pa grade simpatičko stablo koje je u vezi sa kičmenom moždinom.
Parasinpatički nervni sistem
Centralni deo čine jedra smeštena u srednjem mozgu, produženoj moždini, bočnim rogovima krsnog dela kičmene moždine i od njega polaze neuroni perifernog dela.
Periferni deo, kao i kod simpatičkog, čine:
- preganglijska vlakna
- vegetativna ganglija
- postganglijska vlakna
U većini slučajeva akson postganglijskog neurona dolazi do inervisanog organa (efektor) pa se postganglijski neuron i vegetativna ganglija nalaze u samom organu.
Literatura
- Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
- Hale. W, G, Morgham, J, P: Školska enciklopedija biologije, Knjiga-komerc, Beograd
- Kalezić, M: Osnovi morfologije kičmenjaka, ZUNS, beograd, 2001
- Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija. naučna knjiga, Beograd, 1986
- Milin J. i saradnici: Embriologija, Univerzitet u Novom Sadu, 1997.
- Pantić, V:Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1997.
- Pantić, V: Embriologija, Naučna knjiga, beograd, 1989.
- Popović S: Embriologija čoveka, Dečije novine, Beograd, 1990.
- Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe, Beograd, 2001.
- Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995