Vegetativni nervni sistem
Vegetativni ili autonomni nervni sistem je funkcionalni deo nervnog sistema, zajedno sa somatskim, cerebrospinalnim nervnim sistemom. Inerviše unutrašnje organe, endokrine žlezde, glatke mišiće kože i krvnih sudova i nije pod uticajem naše svesti i volje. Sastoji se mreže nerava i deli na dva dela koja su međusobno antagonisti:
- simpatički (pars sympathica)
- parasimpatički (pars parasympathica).
Građa
Sastoji se iz dva dela:
- centralnog, koji se sastoji od ganglija i jedara smeštenih u CNS-u
- perifernog koga čine periferni nervi.
Periferni deo simpatičkih i parasimpatičkih puteva grade dva neurona, koji se pružaju jedan za drugim:
- preganglijski neuron čije se telo nalazi u CNS-u, a akson se pruža ka periferiji i završava u nekoj vegetativnoj gangliji gde stupa u vezu sa postganglijskim neuronom;
- postganglijski neuron čije je telo u nekoj vegetativnoj gangliji u sinapsi sa aksonom preganglijskog neurona, a akson inerviše neki visceralni organ.
Simpatički nervni sistem
Centralni deo simpatičkog sistema čine jedra smeštena u grudnom delu bočnih rogova kičmene moždine.
Periferni deo se sastoji od:
- preganglijskih vlakana
- ganglija
- postganglijskih vlakana.
Ganglije su postavljene u vidu dva niza ganglija, sa obe strane kičme, koje su povezane međuganglijskim vlaknima pa grade simpatičko stablo koje je u vezi sa kičmenom moždinom.
Parasinpatički nervni sistem
Centralni deo čine jedra smeštena u srednjem mozgu, produženoj moždini, bočnim rogovima krsnog dela kičmene moždine i od njega polaze neuroni perifernog dela.
Periferni deo, kao i kod simpatičkog, čine:
- preganglijska vlakna
- vegetativna ganglija
- postganglijska vlakna
U većini slučajeva akson postganglijskog neurona dolazi do inervisanog organa pa se postganglijski neuron nalazi u samom organu (efektor).