Veličina ćelije

Izvor: Bionet Škola
Izmena od 15:54, 15. oktobar 2009. od strane korisnika Stefann (razgovor | doprinosi)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Chaos chaos

Ćelije predstavljaju morfološke, funkcionalne i reproduktivne jedinice gotovo svih živih bića. Kada se uzme u obzir diverzitet svih celularnih oblika života na Zemlji može se predpostaviti da su i ćelije veoma različite. Te razlike se ogledaju u veličini, obliku, građi i funkciji. Međutim i pored velike razlike u veličini, najveći broj ćelija su mikroskopskih dimenzija. Po pravilu, prokariotske ćelije su znatno manjih dimenzija od eukariotskih ćelija. Prosečna dužina eukariotskih ćelija se kreće između 10 i 100 mikrometara, dok prosečna dužina prokariotskih ćelija varaira između 1 i 10 mikrometara. Kada se govori o veličini ćelije, pored dužine i širine valja spomenuti i njen volumen, odnosno zapreminu. Prokariotske i eukariotske ćelije se razlikuju i prema zapremini. Naime, eukariotske ćelije karakteriše veća zapremina koja se kreće od nekoliko kubnih mikrometara, do nekoliko kubnih milimetara. Zapremina prokariotskih ćelija se kreće u rasponu od nekoliko kubnih mikrometara. Veličina loptastih ćelija se izražava prečnikom, a kod izduženih se posebno izražava dužina, a posebno širina ćelije.

Prokariotske ćelije

Eukariotske ćelije

Literatura

1. Matavulj, M: Animalna ćelija, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, 2008.

2. Petrović, O, Knežević, P: Biologija ćelije - mikrobiološki deo, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, 2006.

3. Vrbaški, Lj: Mikrobiologija, Prometej, Novi Sad, 1993.

4. Šerban, N: Ćelija - strukture i oblici, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2001.

5. Grozdanović-Radovanović, J: Citologija, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2000.