Razlika između izmena na stranici „Vilino sito”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
(Hemijski sastav droge)
 
(9 međuizmena istog korisnika nije prikazano)
Red 1: Red 1:
[[Slika:Carlina-acaulis-vilino-sito.jpg|d|340px|mini|Vilino sito:glavičasta cvast i listovi]]
+
{| width=300 style="float: right; font-size: 90%; margin: 0 0 3em 2em; border: 3px solid #66CDAA; border-collapse: collapse;"
[[Slika:Vilinosito.jpg|340px|d|mini|Osušena cvast sa plodovima]]
+
|-
 +
| style="padding: 0.5em; background: #66CDAA; font-size: 120%; color: #310062; text-align: center;" | [[Slika:Vilino-sito.jpg|c|340px|mini|Vilino sito:glavičasta cvast i listovi]]
 +
'''Klasifikacija'''<br /><span style="font-size: 85%; color: #310062"></span>
 +
|-
 +
| style="text-align: center; padding: 0.5em;" |
 +
|- style="vertical-align: top;" bgcolor="#F5F5DC"
 +
|-
 +
|
 +
{| style="margin: 0 1em 0 1em; width: 100%;"
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
| width=95 | '''Carstvo'''
 +
| style="padding-left: 0.5em;" |[[Plantae]]
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
| width=95 | '''Razdeo'''
 +
| style="padding-left: 0.5em;" | [[Magnoliophyta]]
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
| width=95 | '''Podtip'''
 +
| style="padding-left: 0.5em;" |
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
|'''Klasa'''
 +
|style="padding-left: 0.5em;" | [[Magnoliopsida]] 
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
|'''Potklasa'''
 +
|style="padding-left: 0.5em;" |
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
|'''Red'''
 +
|style="padding-left: 0.5em;" | [[Asterales]]
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
|'''Podred'''
 +
|style="padding-left: 0.5em;" |
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
|'''Familija'''
 +
|style="padding-left: 0.5em;" |[[Asteraceae]]
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
|'''Potfamilija'''
 +
|style="padding-left: 0.5em;" |
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
|'''Tribus'''
 +
|style="padding-left: 0.5em;" |
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
|'''Rod'''
 +
|style="padding-left: 0.5em;" |[[Carlina ]]
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
|'''Vrsta'''
 +
|style="padding-left: 0.5em;" |''Carlina acaulis''
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
|}
 +
|}
 +
<noinclude>
 +
 
 
'''Vilino sito''' (kravljak, kraljevac, kraljevak, pupava, pupava trava, beli trn, krmski koren, veliko sito), lat. '''''Carlina acaulis''''', je višegodišnja zeljasta biljka najčešće bez stabla iz porodice [[glavočike|glavočika]] (Asteraceae).
 
'''Vilino sito''' (kravljak, kraljevac, kraljevak, pupava, pupava trava, beli trn, krmski koren, veliko sito), lat. '''''Carlina acaulis''''', je višegodišnja zeljasta biljka najčešće bez stabla iz porodice [[glavočike|glavočika]] (Asteraceae).
  
Red 10: Red 60:
 
*Carlina grandifolia Mnch.
 
*Carlina grandifolia Mnch.
 
== Opis biljke ==
 
== Opis biljke ==
Najčešće je bez stabla pa listovi obrazuju prizemnu rozetu. Dugački su do 30 cm, a široki 6 cm i perasto su deljeni na 10 - 12 režnjeva sa svake strane. Lisni režnjevi imaju bodljaste zupce. Cvetovi su sakupljeni u cvast glavicu čiji je prečnik 5 - 13 cm i najčešće je pojedinačna. Plod je ahenija sa papusom. Rizom je dobro razvijen, vretenast i vertikalno položen.
+
Najčešće je bez stabla pa listovi obrazuju prizemnu rozetu. Dugački su do 30 cm, a široki 6 cm i perasto su deljeni na 10 - 12 režnjeva sa svake strane. Lisni režnjevi imaju bodljaste zupce. Cvetovi su sakupljeni u cvast glavicu čiji je prečnik 5 - 13 cm i najčešće je pojedinačna. Jezičasti cvetovi su srebrnobele boje i postavljeni periferno na glavici. Cevasti cvetovi, žuto do smeđe boje, grade centralni disk. Kada je vlažno vreme, glavica se zatvara čime se štiti polen (predznak za kišu). Cveta od avgusta do septembra. [[Plod]] je [[A|ahenija]] sa papusom. Rizom je dobro razvijen, vretenast i vertikalno položen.
 
== Hemijski sastav droge==
 
== Hemijski sastav droge==
 
Kao droga koristi se koren (Carlinae radix) koji sadrži:
 
Kao droga koristi se koren (Carlinae radix) koji sadrži:
Red 17: Red 67:
 
*[[tanin]]e;  
 
*[[tanin]]e;  
 
*smole;  
 
*smole;  
*vosak;  
+
*[[vosak]];  
*gorke materije.  
+
*gorke materije.
 +
 
 +
'''*Pod nazivom ''droga'' u farmaciji se označava lekoviti deo biljke (ili životinje) spremam za upotrebu.'''
  
 
== Lekovito dejstvo i upotreba==
 
== Lekovito dejstvo i upotreba==
Red 31: Red 83:
 
Deluje protiv mikroba, gljivica pa se upotrebljava spolja za lečenje rana. Najčešće se upotrebljava za bolesti urogenitalnog trakta i kod grčeva u digestivnom traktu.
 
Deluje protiv mikroba, gljivica pa se upotrebljava spolja za lečenje rana. Najčešće se upotrebljava za bolesti urogenitalnog trakta i kod grčeva u digestivnom traktu.
  
Koristi se i za jelo poput artičoke i to mlade glavice.
+
Koristi se i za jelo poput [[artičoka|artičoke]] i to mlade glavice.
  
 
Prirodni resursi ove biljke su dosta smanjeni pa je delimično zaštićena (ograničeno prikupljanje).
 
Prirodni resursi ove biljke su dosta smanjeni pa je delimično zaštićena (ograničeno prikupljanje).
 +
{{Više podataka|Carlina acaulis}}
 +
==Fotografije==
 +
<gallery>
 +
Slika:Crlina-acaulis-cvast.jpg|Vilino sito danju (sl.3)
 +
Slika:Carlina-acaulis-vilino-sito.jpg|Vilino sito po tmurnom vremenu (sl.4)
 +
Slika:Carlina-aculis.jpg|Cvast sa listovima
 +
Slika:Vilinosito.jpg|Osušena cvast sa plodovima
 +
Datoteka:Vilino-sito-makro.jpg
 +
Datoteka:Vilin-osito-Sopotnica.jpg
 +
</gallery>
 +
 
== Literatura ==
 
== Literatura ==
 
*Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.  
 
*Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.  

Najnovija izmena na datum 4. septembar 2018. u 13:16

Vilino sito:glavičasta cvast i listovi

Klasifikacija

Carstvo Plantae
Razdeo Magnoliophyta
Podtip
Klasa Magnoliopsida
Potklasa
Red Asterales
Podred
Familija Asteraceae
Potfamilija
Tribus
Rod Carlina
Vrsta Carlina acaulis


Vilino sito (kravljak, kraljevac, kraljevak, pupava, pupava trava, beli trn, krmski koren, veliko sito), lat. Carlina acaulis, je višegodišnja zeljasta biljka najčešće bez stabla iz porodice glavočika (Asteraceae).

Poreklo naučnog imena:

  • roda od lat. carere = grepsti;
  • vrste od gr. a = ne i kaulos= stablo (bez stabla, nema stablo)

Sinonimi:

  • Carlina grandifolia Mnch.

Opis biljke

Najčešće je bez stabla pa listovi obrazuju prizemnu rozetu. Dugački su do 30 cm, a široki 6 cm i perasto su deljeni na 10 - 12 režnjeva sa svake strane. Lisni režnjevi imaju bodljaste zupce. Cvetovi su sakupljeni u cvast glavicu čiji je prečnik 5 - 13 cm i najčešće je pojedinačna. Jezičasti cvetovi su srebrnobele boje i postavljeni periferno na glavici. Cevasti cvetovi, žuto do smeđe boje, grade centralni disk. Kada je vlažno vreme, glavica se zatvara čime se štiti polen (predznak za kišu). Cveta od avgusta do septembra. Plod je ahenija sa papusom. Rizom je dobro razvijen, vretenast i vertikalno položen.

Hemijski sastav droge

Kao droga koristi se koren (Carlinae radix) koji sadrži:

*Pod nazivom droga u farmaciji se označava lekoviti deo biljke (ili životinje) spremam za upotrebu.

Lekovito dejstvo i upotreba

Koristi se u narodnoj medicini kao:

  • diuretik;
  • dijaforetik;
  • spazmolitik;
  • holagog;
  • sedativ;
  • tonik.

Deluje protiv mikroba, gljivica pa se upotrebljava spolja za lečenje rana. Najčešće se upotrebljava za bolesti urogenitalnog trakta i kod grčeva u digestivnom traktu.

Koristi se i za jelo poput artičoke i to mlade glavice.

Prirodni resursi ove biljke su dosta smanjeni pa je delimično zaštićena (ograničeno prikupljanje).

Vise-podataka2.jpg
Za više podataka pogledati Carlina acaulis

Fotografije

Literatura

  • Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
  • Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
  • Djuk, A, Dž: Zelena apoteka, Politika, Beograd, 2005.
  • Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
  • Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
  • Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
  • Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
  • Lakušić, D: Vodič kroz floru nacionalnog parka Kopaonik, JP Nacionalni park Kopaonik, Kopaonik, 1995.
  • Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
  • Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
  • Mišić Lj, Lakušić R: Livadske biljke, ZUNS Sarajevo, ZUNS Beograd , IP Svjetlost, 1990
  • Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
  • Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.
Snežana Trifunović, dipl. biolog