Razlika između izmena na stranici „Vitka pjeskarica”
| Red 20: | Red 20: | ||
Vitku pjeskaricu srećemo u pukotinama raspucalih stena, među kamenitim gromadama i na kamenjarima u subalpinskom i alpinskom vegetacijskom pojasu visokih dinarskih planina. Pripada kategorijama kalcifilnih, heliofilnih i hazmofitskih biljaka. Prvi put je zabeležena 1812. godine na Velebitu (Hrvatska), a do danas je pronađena još i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. | Vitku pjeskaricu srećemo u pukotinama raspucalih stena, među kamenitim gromadama i na kamenjarima u subalpinskom i alpinskom vegetacijskom pojasu visokih dinarskih planina. Pripada kategorijama kalcifilnih, heliofilnih i hazmofitskih biljaka. Prvi put je zabeležena 1812. godine na Velebitu (Hrvatska), a do danas je pronađena još i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. | ||
| + | {{Stefan}} | ||
| + | [[Kategorija:Sistematika biljaka]] | ||
Izmena na datum 18. maj 2008. u 23:35
Vitka pjeskarica je predstavnik familije karanfila (Caryophyllaceae) i poznata je pod latinskim nazivom Arenaria gracilis. Vrsta predstavlja endemit Dinarida. Cveta u julu i avgustu i poseduje 24 hromozoma u diploidnim ćelijama.
Taksonomija
- carstvo: Plantae
- razdeo: Magnoliophyta
- red:
- familija: Caryophyllaceae
- rod: Arenaria
Morfologija
Vitka pjeskarica poseduje vlaknast korenov sistem. Predstavlja višegodišnju busenastu biljku čiji su buseni gusti ili razređeni. Stabljike su brojne, uspravne, visoke 2-6 cm. Na svakoj stabljici se nalazi jedan ili dva cveta. Listovi stabljike su malobrojni, goli i sa jednim istaknutim nervom. Bazalni listovi su u čupercima. Cvetovi su terminalni i sastavljeni od 5 latica. Latice su dvostruko duže od čašice, duguljaste su, bez zubaca na rubovima i bele boje. Tučak ima tri vrata.
Ekologija
Vitku pjeskaricu srećemo u pukotinama raspucalih stena, među kamenitim gromadama i na kamenjarima u subalpinskom i alpinskom vegetacijskom pojasu visokih dinarskih planina. Pripada kategorijama kalcifilnih, heliofilnih i hazmofitskih biljaka. Prvi put je zabeležena 1812. godine na Velebitu (Hrvatska), a do danas je pronađena još i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
![[1]](http://www.summitpost.org/images/original/195920.jpg){kind=link}