Razlika između izmena na stranici „Vitka pjeskarica”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
(Morfologija)
Red 1: Red 1:
[[Slika:Arenaria_gracilis.jpg|223px|d|mini|Vitka pjeskarica [http://www.summitpost.org/images/original/195920.jpg]]]Vitka pjeskarica je predstavnik familije karanfila (Caryophyllaceae) i poznata je pod latinskim nazivom Arenaria gracilis. Vrsta predstavlja endemit Dinarida. Cveta u julu i avgustu i poseduje 24 hromozoma u diploidnim ćelijama.
+
[[Slika:Arenaria_gracilis.jpg|280px|d|mini|Vitka pjeskarica [http://www.summitpost.org/images/original/195920.jpg]]]Vitka pjeskarica je predstavnik familije karanfila (Caryophyllaceae) i poznata je pod latinskim nazivom Arenaria gracilis. Vrsta predstavlja endemit Dinarida. Cveta u julu i avgustu i poseduje 24 hromozoma u diploidnim ćelijama.
  
 
== Taksonomija ==
 
== Taksonomija ==

Izmena na datum 2. mart 2009. u 00:55

Vitka pjeskarica [1]

Vitka pjeskarica je predstavnik familije karanfila (Caryophyllaceae) i poznata je pod latinskim nazivom Arenaria gracilis. Vrsta predstavlja endemit Dinarida. Cveta u julu i avgustu i poseduje 24 hromozoma u diploidnim ćelijama.

Taksonomija

  • carstvo: Plantae
  • razdeo: Magnoliophyta
  • red:
  • familija: Caryophyllaceae
  • rod: Arenaria

Morfologija

Vitka pjeskarica poseduje vlaknast korenov sistem. Predstavlja višegodišnju busenastu biljku čiji su buseni gusti ili razređeni. Stabljike su brojne, uspravne, visoke 2-6 cm. Na svakoj stabljici se nalazi jedan ili dva cveta. Listovi stabljike su malobrojni, goli i sa jednim istaknutim nervom. Bazalni listovi su u čupercima. Cvetovi su terminalni i sastavljeni od 5 latica. Latice su dvostruko duže od čašice, duguljaste su, bez zubaca na rubovima i bele boje. Tučak ima tri stubića.

Ekologija

Vitku pjeskaricu srećemo u pukotinama raspucalih stena, među kamenitim gromadama i na kamenjarima u subalpinskom i alpinskom vegetacijskom pojasu visokih dinarskih planina. Pripada kategorijama kalcifilnih, heliofilnih i hazmofitskih biljaka. Prvi put je zabeležena 1812. godine na Velebitu (Hrvatska), a do danas je pronađena još i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Autor teksta:
Stefanpotpis3.jpg
prezentacija