Razlika između izmena na stranici „Vrste jajnih ćelija”
(6 međuizmena istog korisnika nije prikazano) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
− | '''Jajna ćelija''' je vrsta polne ćelije koja se u procesu oogeneze obrazuje u ženskom polu životinja. | + | [[Slika:Jajne celije.gif|479px|d|mini|Tipovi jajnih ćelija]] |
+ | '''Jajna ćelija''' je vrsta polne ćelije koja se u procesu [[oogeneza|oogeneze]] obrazuje u ženskom polu [[životinja]]. | ||
− | U jajnoj ćeliji se kao osnovna rezervna hrana za embrion nalazi žumance (grč. lekhitos; lat. vitelus) koje se obrazuje u fazi vitelogeneze prilikom rasta jajne ćelije. Prema količini i rasporedu žumanceta razlikuju se tri osnovne vrste jajnih ćelija – oligolecitna, telolecitna i centrolecitna. | + | U jajnoj ćeliji se kao osnovna rezervna hrana za embrion nalazi žumance (grč. ''lekhitos''; lat. ''vitelus'') koje se obrazuje u fazi vitelogeneze prilikom rasta jajne ćelije. Prema količini i rasporedu žumanceta razlikuju se tri osnovne vrste jajnih ćelija – oligolecitna, telolecitna i centrolecitna. |
− | ==Vrste | + | ==Vrste jajnih ćelija== |
− | '''Oligolecitne''' ili '''izolecitne''' ( | + | '''Oligolecitne''' (lat. oligos=malo, siromašno) ili '''izolecitne''' (''izo''=isto, podjednako) jajne ćelije imaju malu količinu ravnomerno raspoređenog žumanceta. Ovaj tip jajnih ćelija imaju [[bodljokošci]] (npr. [[morski jež]]), [[amfioksus]], [[anelide]], [[mekušci]], [[pljosnati crvi]], [[plaštaši]], [[nematode]] i [[sisari]]. U ovu vrstu može da se svrsta i jajna ćelija čoveka, mada je ona u stvari alecitna (bez žumanceta) jer ishrana embriona [[V|viviparnih životinja]] ne zavisi od žumanceta već se odvija preko [[P|placente]]. |
− | Telolecitne jajne ćelije imaju veću količinu žumanceta nego oligolecitne i ono je neravnomerno raspoređeno tako da se razlikuju dva pola – animalni i vegetativni. Na animalnom polu se nalazi više citoplazme, dok je žumance nagomilano na vegetativnom polu. Razlikuju se, prema količini žumanceta, nekoliko | + | '''Telolecitne jajne''' (''telos'' = kraj) ćelije imaju veću količinu žumanceta nego oligolecitne i ono je neravnomerno raspoređeno tako da se razlikuju dva pola – animalni i vegetativni. Na animalnom polu se nalazi više citoplazme, dok je žumance nagomilano na vegetativnom polu. Razlikuju se, prema količini žumanceta, nekoliko vrsta telolecitnih jajnih ćelija: |
− | *'''neznatno telolecitna''' ili '''mezolecitna''' jaja | + | *'''neznatno telolecitna''' ili '''mezolecitna''' su jaja sa malom količinom žumanceta; imaju ih [[vodozemci]] |
− | *'''umereno telolecitna''' imaju nešto veću količinu žumanceta i sreću se kod riba | + | *'''umereno telolecitna''' imaju nešto veću količinu žumanceta i sreću se kod riba; |
*''' izrazito telolecitna''' jaja imaju veliku količinu žumanceta koje zauzima skoro čitavu citoplazmu osim malog vršnog dela sa jedrom (kod gmizavaca i ptica) | *''' izrazito telolecitna''' jaja imaju veliku količinu žumanceta koje zauzima skoro čitavu citoplazmu osim malog vršnog dela sa jedrom (kod gmizavaca i ptica) | ||
Red 17: | Red 18: | ||
U toku oogeneze obrazuju se dve vrste omotača (''membrana'') jajne ćelije: | U toku oogeneze obrazuju se dve vrste omotača (''membrana'') jajne ćelije: | ||
* '''primarni omotači''' koje se obrazuju u [[jajnik]]u za vreme obrazovanja sekundarne oocite; to su : | * '''primarni omotači''' koje se obrazuju u [[jajnik]]u za vreme obrazovanja sekundarne oocite; to su : | ||
− | **vitelinska membrana insekata, mekušaca, vodozemaca i ptica koja posle prodiranja | + | **vitelinska membrana [insekti|[insekata]], [[mekušci|mekušaca]], [[vodozemci|vodozemaca]] i [[ptice|ptica]] koja posle prodiranja [[spermatozoid]]a u jajnu ćeliju postaje fertilizaciona membrana; |
**želatinozna membrana kod morskog ježa; | **želatinozna membrana kod morskog ježa; | ||
**''zona pellucida'' kod sisara je u obliku trodimenzionalne proteinske mreže izgrađene od filamenata (filamentum = nit). | **''zona pellucida'' kod sisara je u obliku trodimenzionalne proteinske mreže izgrađene od filamenata (filamentum = nit). | ||
Red 23: | Red 24: | ||
** horion je tvrda opna jajne ćelije insekata; | ** horion je tvrda opna jajne ćelije insekata; | ||
**sekundarna ''membrana'' vodozemaca koja se sastoji od debelog želatinoznog sloja koji u vodi nabubri i znatno povećava svoje dimenzije; | **sekundarna ''membrana'' vodozemaca koja se sastoji od debelog želatinoznog sloja koji u vodi nabubri i znatno povećava svoje dimenzije; | ||
− | * sekundarne ''membrane'' ptica sastoje se od pet slojeva. | + | **sekundarne ''membrane'' ptica sastoje se od pet slojeva. |
− | + | == Literatura== | |
− | + | *Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990. | |
− | + | *Popović, S: Embriologija čoveka, Dečije novine, Beograd, 1990 | |
− | [[Kategorija:Razviće životinja]] | + | *Pantić, V: Embriologija, Naučna knjiga, beograd, 1989 |
+ | *Hale. W, G, Morgham, J, P: Školska enciklopedija biologije, Knjiga-komerc, Beograd | ||
+ | *Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija. naučna knjiga, Beograd, 1986 | ||
+ | [[Kategorija:Embriologija]] [[Kategorija:Razviće životinja]] | ||
+ | {{Potpis2}} |
Najnovija izmena na datum 12. jul 2013. u 18:29
Jajna ćelija je vrsta polne ćelije koja se u procesu oogeneze obrazuje u ženskom polu životinja.
U jajnoj ćeliji se kao osnovna rezervna hrana za embrion nalazi žumance (grč. lekhitos; lat. vitelus) koje se obrazuje u fazi vitelogeneze prilikom rasta jajne ćelije. Prema količini i rasporedu žumanceta razlikuju se tri osnovne vrste jajnih ćelija – oligolecitna, telolecitna i centrolecitna.
Vrste jajnih ćelija
Oligolecitne (lat. oligos=malo, siromašno) ili izolecitne (izo=isto, podjednako) jajne ćelije imaju malu količinu ravnomerno raspoređenog žumanceta. Ovaj tip jajnih ćelija imaju bodljokošci (npr. morski jež), amfioksus, anelide, mekušci, pljosnati crvi, plaštaši, nematode i sisari. U ovu vrstu može da se svrsta i jajna ćelija čoveka, mada je ona u stvari alecitna (bez žumanceta) jer ishrana embriona viviparnih životinja ne zavisi od žumanceta već se odvija preko placente.
Telolecitne jajne (telos = kraj) ćelije imaju veću količinu žumanceta nego oligolecitne i ono je neravnomerno raspoređeno tako da se razlikuju dva pola – animalni i vegetativni. Na animalnom polu se nalazi više citoplazme, dok je žumance nagomilano na vegetativnom polu. Razlikuju se, prema količini žumanceta, nekoliko vrsta telolecitnih jajnih ćelija:
- neznatno telolecitna ili mezolecitna su jaja sa malom količinom žumanceta; imaju ih vodozemci
- umereno telolecitna imaju nešto veću količinu žumanceta i sreću se kod riba;
- izrazito telolecitna jaja imaju veliku količinu žumanceta koje zauzima skoro čitavu citoplazmu osim malog vršnog dela sa jedrom (kod gmizavaca i ptica)
Centrolecitne jajne ćelije imaju veliku količinu žumanceta smeštenog u centralnom delu, dok se citoplazma nalazi oko njega kao površinski sloj. Jedro je smešteno u samom centru žumanceta u jednom ostrvcu citoplazme(npr. jajne ćelije insekata) i povezano je citoplazmatskim mostićima sa površinskom citoplazmom.
Omotači jajne ćelije
U toku oogeneze obrazuju se dve vrste omotača (membrana) jajne ćelije:
- primarni omotači koje se obrazuju u jajniku za vreme obrazovanja sekundarne oocite; to su :
- vitelinska membrana [insekti|[insekata]], mekušaca, vodozemaca i ptica koja posle prodiranja spermatozoida u jajnu ćeliju postaje fertilizaciona membrana;
- želatinozna membrana kod morskog ježa;
- zona pellucida kod sisara je u obliku trodimenzionalne proteinske mreže izgrađene od filamenata (filamentum = nit).
- sekundarne membrane, stvaraju ćelije jajovoda i žlezde koje svoje proizvode izlučuju u jajovod; u njih spadaju:
- horion je tvrda opna jajne ćelije insekata;
- sekundarna membrana vodozemaca koja se sastoji od debelog želatinoznog sloja koji u vodi nabubri i znatno povećava svoje dimenzije;
- sekundarne membrane ptica sastoje se od pet slojeva.
Literatura
- Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
- Popović, S: Embriologija čoveka, Dečije novine, Beograd, 1990
- Pantić, V: Embriologija, Naučna knjiga, beograd, 1989
- Hale. W, G, Morgham, J, P: Školska enciklopedija biologije, Knjiga-komerc, Beograd
- Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija. naučna knjiga, Beograd, 1986