Razlika između izmena na stranici „Vrste jajnih ćelija”
Red 1: | Red 1: | ||
[[Slika:Jajne celije.gif|479px|d|mini|Tipovi jajnih ćelija]] | [[Slika:Jajne celije.gif|479px|d|mini|Tipovi jajnih ćelija]] | ||
− | '''Jajna ćelija''' je vrsta polne ćelije koja se u procesu oogeneze obrazuje u ženskom polu životinja. | + | '''Jajna ćelija''' je vrsta polne ćelije koja se u procesu [[oogeneza|oogeneze]] obrazuje u ženskom polu [[životinja]]. |
− | U jajnoj ćeliji se kao osnovna rezervna hrana za embrion nalazi žumance (grč. lekhitos; lat. vitelus) koje se obrazuje u fazi vitelogeneze prilikom rasta jajne ćelije. Prema količini i rasporedu žumanceta razlikuju se tri osnovne vrste jajnih ćelija – oligolecitna, telolecitna i centrolecitna. | + | U jajnoj ćeliji se kao osnovna rezervna hrana za embrion nalazi žumance (grč. ''lekhitos''; lat. ''vitelus'') koje se obrazuje u fazi vitelogeneze prilikom rasta jajne ćelije. Prema količini i rasporedu žumanceta razlikuju se tri osnovne vrste jajnih ćelija – oligolecitna, telolecitna i centrolecitna. |
==Vrste jajnih ćelija== | ==Vrste jajnih ćelija== | ||
Red 18: | Red 18: | ||
U toku oogeneze obrazuju se dve vrste omotača (''membrana'') jajne ćelije: | U toku oogeneze obrazuju se dve vrste omotača (''membrana'') jajne ćelije: | ||
* '''primarni omotači''' koje se obrazuju u [[jajnik]]u za vreme obrazovanja sekundarne oocite; to su : | * '''primarni omotači''' koje se obrazuju u [[jajnik]]u za vreme obrazovanja sekundarne oocite; to su : | ||
− | **vitelinska membrana insekata, mekušaca, vodozemaca i ptica koja posle prodiranja | + | **vitelinska membrana [insekti|[insekata]], [[mekušci|mekušaca]], [[vodozemci|vodozemaca]] i [[ptice|ptica]] koja posle prodiranja [[spermatozoid]]a u jajnu ćeliju postaje fertilizaciona membrana; |
**želatinozna membrana kod morskog ježa; | **želatinozna membrana kod morskog ježa; | ||
**''zona pellucida'' kod sisara je u obliku trodimenzionalne proteinske mreže izgrađene od filamenata (filamentum = nit). | **''zona pellucida'' kod sisara je u obliku trodimenzionalne proteinske mreže izgrađene od filamenata (filamentum = nit). |
Najnovija izmena na datum 12. jul 2013. u 18:29
Jajna ćelija je vrsta polne ćelije koja se u procesu oogeneze obrazuje u ženskom polu životinja.
U jajnoj ćeliji se kao osnovna rezervna hrana za embrion nalazi žumance (grč. lekhitos; lat. vitelus) koje se obrazuje u fazi vitelogeneze prilikom rasta jajne ćelije. Prema količini i rasporedu žumanceta razlikuju se tri osnovne vrste jajnih ćelija – oligolecitna, telolecitna i centrolecitna.
Vrste jajnih ćelija
Oligolecitne (lat. oligos=malo, siromašno) ili izolecitne (izo=isto, podjednako) jajne ćelije imaju malu količinu ravnomerno raspoređenog žumanceta. Ovaj tip jajnih ćelija imaju bodljokošci (npr. morski jež), amfioksus, anelide, mekušci, pljosnati crvi, plaštaši, nematode i sisari. U ovu vrstu može da se svrsta i jajna ćelija čoveka, mada je ona u stvari alecitna (bez žumanceta) jer ishrana embriona viviparnih životinja ne zavisi od žumanceta već se odvija preko placente.
Telolecitne jajne (telos = kraj) ćelije imaju veću količinu žumanceta nego oligolecitne i ono je neravnomerno raspoređeno tako da se razlikuju dva pola – animalni i vegetativni. Na animalnom polu se nalazi više citoplazme, dok je žumance nagomilano na vegetativnom polu. Razlikuju se, prema količini žumanceta, nekoliko vrsta telolecitnih jajnih ćelija:
- neznatno telolecitna ili mezolecitna su jaja sa malom količinom žumanceta; imaju ih vodozemci
- umereno telolecitna imaju nešto veću količinu žumanceta i sreću se kod riba;
- izrazito telolecitna jaja imaju veliku količinu žumanceta koje zauzima skoro čitavu citoplazmu osim malog vršnog dela sa jedrom (kod gmizavaca i ptica)
Centrolecitne jajne ćelije imaju veliku količinu žumanceta smeštenog u centralnom delu, dok se citoplazma nalazi oko njega kao površinski sloj. Jedro je smešteno u samom centru žumanceta u jednom ostrvcu citoplazme(npr. jajne ćelije insekata) i povezano je citoplazmatskim mostićima sa površinskom citoplazmom.
Omotači jajne ćelije
U toku oogeneze obrazuju se dve vrste omotača (membrana) jajne ćelije:
- primarni omotači koje se obrazuju u jajniku za vreme obrazovanja sekundarne oocite; to su :
- vitelinska membrana [insekti|[insekata]], mekušaca, vodozemaca i ptica koja posle prodiranja spermatozoida u jajnu ćeliju postaje fertilizaciona membrana;
- želatinozna membrana kod morskog ježa;
- zona pellucida kod sisara je u obliku trodimenzionalne proteinske mreže izgrađene od filamenata (filamentum = nit).
- sekundarne membrane, stvaraju ćelije jajovoda i žlezde koje svoje proizvode izlučuju u jajovod; u njih spadaju:
- horion je tvrda opna jajne ćelije insekata;
- sekundarna membrana vodozemaca koja se sastoji od debelog želatinoznog sloja koji u vodi nabubri i znatno povećava svoje dimenzije;
- sekundarne membrane ptica sastoje se od pet slojeva.
Literatura
- Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
- Popović, S: Embriologija čoveka, Dečije novine, Beograd, 1990
- Pantić, V: Embriologija, Naučna knjiga, beograd, 1989
- Hale. W, G, Morgham, J, P: Školska enciklopedija biologije, Knjiga-komerc, Beograd
- Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija. naučna knjiga, Beograd, 1986