Zaštićeni delovi prirode
Zasticeni delovi prirode su jedan od nacina na koji se pokusava sacuvati bioloska raznovrsnost ionako malih preostalih delova izvorne prirode. U svetu je zasticeno oko 30.000 podrucja, sto je oko 12.8 miliona km2 ili 9.5% povrsine kopna.
Postoje nekoliko namena zasticenih delova prirode:
- ocuvanje izvornih ekosistema
- naucna istrazivanja
- zastita specificnih prirodnih i kulturnih odlika, npr geoloski ili paleontoloski fenomeni, spomenici, manastiri…
- turizam i rekreacija
- odrzavanje kulturnih i tradicionalnih vrednosti i jos mnoge druge namene
Kategorije zasticenih objekata prirode
Po medjunarodnoj uniji za zastitu prirode (IUCN) postoji 6 osnovnih kategorija
- Kategorija 1 STROGI REZERVAT PRIRODE
jedini cilj je zastita divljine i predvidjen je samo za naucna istrazivanja.
- Kategorija 2 NACIONALNI PARK
Predstavlja podrucje na kojem su dopusteni turizam i rekreacija, pored zastite prirode i naucnih istrazivanja
- Kategorija 3 SPOMENICI PRIRODE
Sluze za zastitu posebnih prirodnih specificnosti.
- Kategorija 4 PODRUČJA ZA ZAŠTITU STANIŠTA ILI VRSTA
sluze za ocuvanje odabranih vrsta ili grupa vrsta na nekom stanistu na kojem je neophodno vrsiti intervenciju u cilju njihovog opstanka.
- Kategorija 5 ZAŠTIĆENI KRAJOLIK/MORSKI KRAJOLIK-PEJSAŽ
Ovo su područja u kojima se štiti neki predeo zbog izuzetnih prirodnih vrednosti, ali i sa izraženim uticajem čoveka u nekom delu ili nekim prethodnim periodima. Ovde je veoma zastupljena rekreacija i turizam, uz naravno primarnu funkciju zaštite.
- Kategorija 6 ZAŠTIĆENA PODRUČJA U KOJIMA SE UPRAVLJA RESURSIMA
Ovo su delovi prirode kojima treba zaštita, ali u kojima u kojima postoje određeni resusrsi (šume, rude, biljke, ili životinje koje se eksploatišu). Ono što je važno ovde istaći da je eksploatacija dopuštena, ali samo u okvirima održive upotrebe prirodnih ekosistema.
Aktivnosti u zasticenim područjima
U kategorijam od 1 do 3 je stroga zastita prirode, tj apsolutno prepuštanje ekosistema prirodnim procesima. U kategorijama 2 i 3 je dozvoljen boravak posetilaca. U kategoriji 4 postoje intervencije i upravljanje ekosistemima, ali samo u interesu očuvanja ili obnavljanja vrsta i staništa. U kategoriji 5 se odvija normalan život lokalne zajednice, ali u skladu sa prirodnim načelima i tradicijom. U kategoriji 6 se odvijaju privredne delatnosti, ali iskljucuivo u isključivo u skladu sa principom održivog razvoja i služi za dobrobit lokalnog stanovništa.
Na zasticenim prirodnim dobrima mogu se ustanoviti rezimi zastite I, II i III stepena.
U I stepenu zaštite utvrdjuje se zabrana koriscenja prirodnih bogatstava i iskljucuju svi drugi oblici koriscenja prostora i aktivnosti osim naucnih istrazivanja i kontrolisane edukacije.
U II stepenu zaštite utvrdjuje se ograniceno i strogo kontrolisano koriscenje prirodnih bogatstava dok se aktivnosti u prostoru mogu vrsiti u meri koja omogucava unapredjenje stanja i prezentaciju prirodnog dobra bez posledica po njegove primarne vrednosti.
U III stepenu zaštite utvrdjuje se selektivno i ograniceno koriscenje prirodni bogatstava i kontrolisane intervencije i aktivnosti u prostoru ukoliko su uskladjene sa funkcijamazasticenog prirodnog dobra ili su vezane za nasledjene tradicionalne oblike obavljanja privrednih delatnosti i stanovanja ukljucujuci i turisticku izgradnju.
Zaštićeni prirodni objekti u Srbiji
- Detaljne informacije o ovoj temi mozete pogledati na sajtu Zavoda za zaštitu prirode [1]
- kartu Srbije sa zasticenim prirodnim dobrima na ovom linku [2]
U Srbiji je zaštićeno 1032 prirodnih dobara.
Pod zaštitom su prirodna dobra: pet nacionalnih parkova, 72 rezervata prirode, 13 parkova prirode, 31 područje od kulturnog i istorijskog značaja, 13 predela izuzetnih odlika, 256 spomenika prirode, obuhvaćeno 642 prirodne retkosti (215 biljnih vrsta i 427 životinjskih), dok je pod kontrolom korišćenja i prometa 179 biljnih, životinjskih vrsta i gljiva.