Zagađena sredina i zdravlje

Izvor: Bionet Škola
Izmena od 20:18, 13. septembar 2019. od strane korisnice Tsnena (razgovor | doprinosi) (Ekotoksikologija)
(razl) ← Starija izmena | Najnovija izmena (razl) | Novija izmena → (razl)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Zdravstveni-efekti.jpg


Definicija.jpg
Ukratko

Zdravlje ljudi i bolesti su uvek bili blisko povezani sa životnom sredinom.


Životna sredina sadrži pozitivne faktore, kao što su vazduh, voda i hranljive materije, ali i negativne, u vidu bakterija, virusa i različitih zagađujućih meterija. LJudi su tokom evolucije razvili složene odbrambene sisteme za zaštitu od štetnih uticaja koji dolaze iz životne sredine. Ovo uključuje imunološki sistem koji napada bakterije i ostala strana tela, enzime koji vrše popravke DNK čime se brani integritet genetičke strukture. Takođe i enzime koji razgrađuju štetna jedinjenja čime ih pripremaju za izlučivanje. Kada ovi sistemi postaju preopterećeni ili ne rade dobro, dolazi do pojave bolesti.

Tokom svojih proizvodnih i životnih aktivnosti, čovek menja životnu sredinu sve brže, a sa druge strane, izmenjeni uslovi sredine svojim fizičkim, hemijskim i biološkim faktorima mogu direktno nepovoljno da utiču na ljudsko zdravlje. Od svih stranih supstanci koje uđu u organizam čoveka oko 90% stiže posredstvom hrane, a znatno manji deo posredstvom vode za piće i vazduha.

U tabeli i slici dat je pregled nekih uticaja zagađene sredine na zdravlje ljudi

zagađena sredina uzročnik bolesti
vazduh u zatvorenim prostorima dim od cigareta, isparljiva organska jedinjenja, radon, azbestna vlakna bolesti respiratornih puteva, povećan rizik od raka
vazduh UV zračenje rak kože, katarakta, smanjenje imuniteta
vazduh ozonske rupe kašalj, iritacija oka
voda za piće i hrana mikroorganizmi hepatitis, salmoneloza
vode za kupanje mikroorganizmi gastrointestinalna oboljenja

Ekotoksikologija

Zagađujuće materije, koje su u svakodnevnoj upotrebi, ozbiljno ugrožavaju zdravlje čoveka i ostalih živih bića. Sam podatak da se u svakodnevnoj upotrebi nalazi oko 100 000 hemikalija i da se svake godine proizvede još 1000 novih, govori dovoljno koliko je taj problem ozbiljan. Nauka koja proučava štetne (toksične) efekte hemijskih materija na žive organizme naziva se toksikologija. Izučavanjem delovanja otrova na organizme, populacije i ekosisteme u uslovima zagađene sredine bavi se ekotoksikologija.

Ogroman je broj faktora sredine koji mogu izazvati određene zdravstvene posledice po čoveka i ostalih živih bića:

- uticaji zagađenog vazduha, vode, hrane i zemljišta

- uticaji energije zračenja

- efekti buke i vibracija

Brojne hemijske zagađujuće materije kao i radiokativno zračenje, koji dospevaju u životnu sredinu, mogu da izazovu niz efekata i raznovrsnih poremećaja u organizmu

- trovanje  (toksično dejstvo)

Vise-podataka2.jpg
Za više podataka pogledati Toksično dejstvo zagađujućih materija


- oštećenja nasledne materije (mutageno dejstvo)

- oštećenja ploda (teratogeno dejstvo)

- pojavu raka na različitim organima (kancerogeno dejstvo).

Vise-podataka2.jpg
Za više podataka pogledati Kancerogeno dejstvo zagađujućih materija


Mutageno dejstvo zagađujućih materija

Mutageno dejstvo može izazvati dva tipa genetskih oštećenja hromozomske i genske mutacije. Hromozomske mutacije su promene u građi i broju hromozoma. Genske mutacije predstavljaju  promene u samim genima. Ako se mutacije dese u polnim ćelijama mogu se naslediti, odnosno, preneti na potomstvo.

Mutageni faktori, koji izazivaju promene u genetičkom materijalu mogu se podeliti u tri grupe fizički, hemijski i biološki mutageni.

U fizičke mutagene spadaju različite vrste zračenja iz prirodnih i veštačkih izvora. Hemijski mutageni su brojna organska i neorganska hemijska jedinjenja, kao i materije koje dospevaju hranom (aditivi, pesticidi, antibiotici) te ih je stoga teško kontrolisati. Biološki mutageni su virusi, kao i proizvodi metabolizma određenih organizama.


Zanimljivosti.jpg
Zanimljivosti
  • Danas postoji približno 100.000 komercijalnih hemikalija od kojih 1500 čini 95% ukupne svetske proizvodnje. Za znatan deo i ovih najzastupljenijih hemikalija nedostaju podaci potrebni za procenu rizika po zdravlje i okolinu.
  • U industrijski razvijenim zemljama pre 50 godina najviše pažnje je bila posvećeno velikom hemijskom zagađenju vazduha, vode, zemljišta i hrane, zajedno sa različitim fizičkim uticajima, kao što je jonizujuće, nejonizujuće zračenje i buka. U 1990-im godinama, nove tehnologije dovele su do nove zabrinutosti usmerene ka elektromagnetnom zračenju mobilnih telefona i njegovom kancerogenom efektu. Pored toga, zabrinjavajuće su i organske hemijske supstance koje nastaju prilikom hlorisanja pijaće vode i njihov efekat na razvoj ploda kao i toksične, alergijske i druge posledice genetski modifikovane hrane.


Internet.jpg
Pretražite internet


Literatura.jpg
Literatura
  • Janković, M.,Đorđević, V: Primenjena ekologija, Naučna knjiga, Beograd, 1981.
  • Đukanović, Mara: Ekološki izazov, Beograd, 1991.
  • Stanković, S: Ekologija životinja, Beograd, 1979.
  • Janković, M: Fitoekologija, Beograd, 1986.
Snežana Trifunović, dipl. biolog