Zlatni karaš

Izvor: Bionet Škola
Izmena od 23:08, 3. januar 2013. od strane korisnice Tsnena (razgovor | doprinosi) (Dužina života)
(razl) ← Starija izmena | Najnovija izmena (razl) | Novija izmena → (razl)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
zlatna ribica

Zlatni karaš poznatiji kao zlatna ribica (lat. Carassius auratus) je riba sa koštanim skeletom, (prave košljoribe), a prema savitljivim koštanim žbicama u perajima pripadaju mekoperkama. Zajedno sa šaranom, deverikom, mrenom i mnogim drugim ribama naših slatkih voda, obrazuje porodicu šarana. Gaji se u akvarijumima i ukrasnim bazenima.

Opis

Pošto postoji više od 100 sorti ove vrste riba, njihova boja i fizičke karakteristike se veoma razlikuju. Zajedničko svim sortama je da imaju dva parna peraja: grudna i trbušna, kao i tri neparna: leđno, repno i analno.Imaju izuzetno velike oči. Duž bočne linije tela raspoređeno je 27-31 krljušt. Umesto pravih zuba imaju zube u ždrelu kojima usitnjavaju hranu. Može da dostigne težinu od 3 kg i dužinu od 45 cm, ali je u najvećem broju mnogo manjih dimenzija od toga. Razlike između ženki i mužjaka ne postoje (polni dimorfizam).

Rasprostranjenost i stanište

Zlatna ribica vodi poreklo iz Kine, a u današnje vreme se proširila na čitav svet kao akvarijumska i gajena vrsta u ribnjacima. U divljini se može naći u mirnim tekućim slatkim vodama umerenog pojasa(bare, jezera, reke i potoci). Kao i njihovi srodnici, šarani, zlatne ribice vole muljevite podloge.

Dužina života

Iako posotji podatak da je jedna zlatna ribica, kućni ljubimac, živela 43 godine mnogo je verovatnije da je maksimalna dužina života 25 godina za one koje se gaje u ribnjacima, 10 godina za akvarijumske, a one u divljini žive daleko kraće.

Literatura

  • Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
  • Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, Savremena administracija, Beograd, 1995.
  • Kalezić, M.: Hordati, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 2000.
  • Microsoft Encarta Encyclopedia 2002
  • Marcon, E., Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Radović, I., Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995
Snežana Trifunović, dipl. biolog