Zmije i gušteri

Zelena anakonda guta kapibaru Klasifikacija

Carstvo Animalia Tip Chordata Podtip Vertebrata Klasa Reptilia Potklasa Lepidosauria Red Squamata

Natrix

Coronella austriaca

Lacerta

Lacerta

Gušteri i zmije (lat. Squamata ili Plagiotremata) predstavljaju red gmizavaca iz podklase Lepidosauria Imaju streptostilnu lobanju (streptostylia) koja se odlikuje posebno dobrom pokretljivošću kvadratne kosti (os qadratum). To je posebno vidljivo kod zmija koje su u stanju otvoriti usta vrlo široko i progutati relativno veliki plen. Imaju poprečno postavljen, u odnosu na osovinu tela, kloakalni otvor te su po tome dobili naziv Plagiotremata. Veličina tela im među gmizavcima najviše varira, od 16 mm (Sphaerodactylus ariasae) pa do 8 m koliko je dugačka zelena anakonda (Eunectes murinus). Potiču iz srednje jure, pre oko 150 miliona godina. Danas su jedini među gmizavcima u punom razvoju sa oko 6300 vrsta, dok su svi ostali u opadanju.

Pored sve srodnosti i sličnosti zmije i gušteri imaju i očigledne razlike jer su se krajem jure izdvojili u dve zasebne grupe, podreda:

• gušteri uglavnom imaju dva para ekstremiteta, čak i oni koji su bez nogu (blavor, slepić i dr.) imaju rudimente karličnog i ramenskog pojasa, dok su zmije bez njih;
• rep guštera je znatno duži od glave i trupa, dok je kod zmija kraći
• rožne ploče na trbušnoj strani trupa i repa guštera poređane su u veći broj nizova, dok je kod zmija u trupu jedan, a u repu su dva reda pločica
• kosti viličnog aparata zmija su jako pokretne i samostalne, a kod gušterova su čvrsto međusobno zglobljene
• većina guštera ima slobodne očne kapke i bubnu opnu, dok zmije nemaju
• gušteri imaju parna plućna krila, dok zmije imaju samo desno plućno kilo.
• Naučno ime: od squama što znači krljušt (ljuspa) kojima im je pokriveno telo.

Klasifikacija

Redu guštera i zmija pripadaju tri recentna podreda:

• podred gušteri (Lacertillia)
  • porodica agame (Agamidae)
  • porodica kameleoni (Chamaeleonidae)
  • porodica iguane, legvani (Iguanidae)
    • podporodica Corytophaninae
    • podporodica Crotaphytinae
    • podporodica Hoplocercinae
    • podporodica iguane Iguaninae
    • podporodica Leiocephalinae
    • podporodica Leiosaurinae
    • podporodica Liolaeminae
    • podporodica Oplurinae
    • podporodica Phrynosomatinae
    • podporodica Polychrotinae
    • podporodica Tropidurinae
  • porodica gekoni (Gekkonidae)
  • porodica Pygopodidae
  • porodica Dibamidae
  • porodica Cordylidae
  • porodica Gerrhosauridae
  • porodica Gymnophthalmidae
  • porodica Teiidae
  • porodica pravi gušteri (Lacertidae)
  • porodica scinkusi, rovaši (Scincidae)
  • porodica Xantusiidae
  • porodica beznogi gušteri (Anguidae)
  • porodica Anniellidae
  • porodica Xenosauridae
  • porodica otrovni gušteri (Helodermatidae)
  • porodica bezuhi gušteri (Lanthanotidae)
  • porodica varani (Varanidae)
• podred Amphisbaenia
  • porodica Amphisbaenidae
  • porodica Trogonophidae
  • porodica Bipedidae
• podred zmije (Ophidia)
  • porodica Anomalepidae
  • porodica Typhlopidae
  • porodica Leptotyphlopidae
  • porodica Aniliidae
  • porodica Anomochilidae
  • porodica udavi (Boidae)
  • porodica Bolyeridae
  • porodica Cylindrophiidae
  • porodica Loxocemidae
  • porodica zmije sa štitastim repom (Uropeltidae)
  • porodica Xenopeltidae
  • porodica bradavičaste zmije (Acrochordidae)
  • porodica Atractaspididae
  • porodica smukovi (Colubridae)
  • porodica kobre, mambe, krajtovi i koralne zmije (Elapidae)
  • porodica ljutice (Viperidae)
    • podporodica Azemiopinae
    • podporodica Causinae
    • podporodica zvečarke (Crotalinae)
    • podporodica prave vipere (Viperinae)

Ugroženost i zaštita

Iako su preživeli najgore promene u Zemljinoj istoriji, danas su mnoge vrste zmija i guštera ugrožene zbog gubitka staništa, lova i krivolova, nelegalne trgovine, stranih vrsta koje se uvode u njihova stanište i mnoge drugih ljudskih aktivnosti. Programi uzgoja divljači i parkovima prirode pokušavaju spasiti mnoge ugrožene reptile od izumiranja. Mnogi uzgajivači u zoološkim vrtovima pokušavaju da edukuju ljude o važnosti zmija i guštera.

Literatura

• Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
• Bačić,T, Erben, R, Krajačić, M (2004): Raznolikost živog sveta, Školska knjiga, Zagreb
• Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, Savremena administracija, Beograd, 1995.
• Kalezić, M.: Hordati, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 2000.
• Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, treće izdanje, Zzavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005.
• Kalezić, M.,Tomović, Lj:Hordata -skripta,četvrto izdanje,Biološki fakultet, Beograd, 2005.
• Marcon, E., Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
• Pavičić,V, Klemenčić, M, Ređep Anđelka (1994): 1000 pitanja, 1000 odgovora. Mosta, Zagreb
• Radović, I., Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
• Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995
• Simonović, P, Tomović Ljiljana, Radojčić Jelelna, Krizmanić, I, marić, S (2004): Sistematika vertebrata - praktikum, NNK Internacional, Beograd

Snežana Trifunović, dipl. biolog