Razlika između izmena na stranici „Zova”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Red 1: Red 1:
<div class="note"> [[Slika:Zova.jpg|280px|right|Cvast zove]]  
+
{| width=300 style="float: right; font-size: 90%; margin: 0 0 3em 2em; border: 6px solid #78866B; border-collapse: collapse;"
 
+
|-
<b>Taksonomija
+
| style="padding: 0.5em; background: #78866B; font-size: 120%; color: #78866B; text-align: center;" | 
 
+
[[Slika:Zova.jpg|360px|center|mini|Cvast zove]] '''Klasifikacija'''<br /><span style="font-size: 85%; color: #310062"></span>
carstvo: Plantae
+
|-
+
| style="text-align: center; padding: 0.5em;" |
razdeo: Magnoliophyta
+
|- style="vertical-align: top;" bgcolor="#F5F5DC"
+
|-
klasa: Magnoliopsida
+
|
+
{| style="margin: 0 1em 0 1em; width: 100%;"
red: Dipsacales
+
|- style="vertical-align: top;"
+
| width=95 | '''Carstvo'''
familija: Adoxaceae
+
| style="padding-left: 0.5em;" |[[Plantae]]
+
|- style="vertical-align: top;"
rod: Sambucus
+
| width=95 | '''Tip'''
+
| style="padding-left: 0.5em;" |[[Magnoliophyta]]
vrsta: S. nigra</b>
+
|- style="vertical-align: top;"
</div>
+
| width=95 | '''Podtip'''
 +
| style="padding-left: 0.5em;" |
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
|'''Klasa'''
 +
|style="padding-left: 0.5em;" |[[Magnoliopsida]]
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
|'''Potklasa'''
 +
|style="padding-left: 0.5em;" |
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
|'''Red'''
 +
|style="padding-left: 0.5em;" |[[Dipsacales]]
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
|'''Podred'''
 +
|style="padding-left: 0.5em;" |
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
|'''Familija'''
 +
|style="padding-left: 0.5em;" |[[Adofaceae]]
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
|'''Potfamilija'''
 +
|style="padding-left: 0.5em;" |
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
|'''Rod'''
 +
|style="padding-left: 0.5em;" |[[Sambucus]]
 +
|- style="vertical-align: top;"
 +
|}
 +
|}
 +
<noinclude>
  
 
'''Zova''' (bazga) ili lat. '''Sambucus nigra''' je višegodišnja drvenasta biljka iz porodice Adoxaceae.
 
'''Zova''' (bazga) ili lat. '''Sambucus nigra''' je višegodišnja drvenasta biljka iz porodice Adoxaceae.

Izmena na datum 29. avgust 2009. u 12:50

Cvast zove
Klasifikacija
Carstvo Plantae
Tip Magnoliophyta
Podtip
Klasa Magnoliopsida
Potklasa
Red Dipsacales
Podred
Familija Adofaceae
Potfamilija
Rod Sambucus


Zova (bazga) ili lat. Sambucus nigra je višegodišnja drvenasta biljka iz porodice Adoxaceae.

Opis biljke

Nisko drvo ili žbun sa uzužno ispucalom, sivosmeđom korom. Mlade grane su zelene, prošarane svetlim crticama i sa unutrašnjošću ispunjenom belom srži. Listovi su neparno perasti, naspramni sa listićima čiji je obod testerasto nazubljen. Cvetovi su žućkastobeli, sićušni, prijatnog mirisai i sakupljeni u krupne, štitaste, pljosnate cvasti čija širina dostiže 20 cm. Plod je okrugla, u početku zelena, a kasnije crna koštunica sa 3-4 semena.

Droga i hemijski sastav

Koristi se cvet, a nešto ređe plod (zreo) i list. Cvetovi sadrže etarsko ulje koje sadrži oko 40 materija: flavonoide, glikozide, hlorogensku kiselinu, sluz, tanine, pektine i dr. U plodu su prisutni glikozidi, tanini, malo etarskog ulja, šećer, voćne kiseline, vitamin C i dr. Sličnog sastava su i listovi. Svi delovi su bogati mineralnim materijama (gvožđe, natrijum, kalijum) i njihovim solima.

Upotreba

Cvet zove se koristi kod groznice, sinuzitisa, stimuliše rad znojnih žlezda (posebno u kombinaciji sa lipom) čime se snižava telesna temperatura. U kombinaciji sa sapunjačom i kantarionom koristi se protiv virusa (herpes simpleks, virusa tipa A i B, virus gripa). Od cvetova zove priprema se čaj i sok.

Plod se upoterbljava kao laksans i sredstvo za pojačano mokrenje i znojenje, zatim kod neuralgije i išijasa. Osim u medicini plod se upotrebljava i u prehrambenoj industriji za popravljanje boje. Sveži plodovi se koriste i za prolećno čišćenje organizma.

Literatura

  • Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
  • Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
  • Djuk, A, Dž: Zelena apoteka, Politika, Beograd, 2005.
  • Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
  • Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
  • Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
  • Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
  • Lakušić, D: Vodič kroz floru nacionalnog parka Kopaonik, JP Nacionalni park Kopaonik, Kopaonik, 1995.
  • Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
  • Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
  • Mišić Lj, Lakušić R: Livadske biljke, ZUNS Sarajevo, ZUNS Beograd , IP Svjetlost, 1990
  • Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
  • Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.