Razlika između izmena na stranici „Zova”
(3 međuizmena istog korisnika nisu prikazane) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
− | {| width=300 style="float: right; font-size: 90%; margin: 0 0 3em 2em; border: 6px solid # | + | {| width=300 style="float: right; font-size: 90%; margin: 0 0 3em 2em; border: 6px solid #68866B; border-collapse: collapse;" |
|- | |- | ||
− | | style="padding: 0.5em; background: # | + | | style="padding: 0.5em; background: #68864B; font-size: 120%; color: #68864B; text-align: center;" | |
[[Slika:Zova.jpg|360px|center|mini|Cvast zove]] '''Klasifikacija'''<br /><span style="font-size: 85%; color: #310062"></span> | [[Slika:Zova.jpg|360px|center|mini|Cvast zove]] '''Klasifikacija'''<br /><span style="font-size: 85%; color: #310062"></span> | ||
|- | |- | ||
Red 32: | Red 32: | ||
|- style="vertical-align: top;" | |- style="vertical-align: top;" | ||
|'''Familija''' | |'''Familija''' | ||
− | |style="padding-left: 0.5em;" |[[ | + | |style="padding-left: 0.5em;" |[[Adoxaceae]] |
|- style="vertical-align: top;" | |- style="vertical-align: top;" | ||
|'''Potfamilija''' | |'''Potfamilija''' | ||
Red 44: | Red 44: | ||
<noinclude> | <noinclude> | ||
− | '''Zova''' (bazga) ili lat. '''Sambucus nigra''' je višegodišnja drvenasta biljka iz porodice Adoxaceae. | + | '''Zova''' (bazga) ili lat. '''Sambucus nigra''' je višegodišnja drvenasta biljka iz porodice [[Adoxaceae]]. |
== Opis biljke== | == Opis biljke== | ||
Red 50: | Red 50: | ||
== Droga i hemijski sastav== | == Droga i hemijski sastav== | ||
− | Koristi se cvet, a nešto ređe plod (zreo) i list. Cvetovi sadrže etarsko ulje koje sadrži oko 40 materija: flavonoide, glikozide, hlorogensku kiselinu, sluz, tanine, pektine i dr. U plodu su prisutni glikozidi, tanini, malo etarskog ulja, šećer, voćne kiseline, vitamin C i dr. Sličnog sastava su i listovi. Svi delovi su bogati mineralnim materijama (gvožđe, natrijum, kalijum) i njihovim solima. | + | Koristi se [[cvet]], a nešto ređe [[plod]] (zreo) i [[list]]. Cvetovi sadrže [[etarsko ulje]] koje sadrži oko 40 materija: flavonoide, glikozide, hlorogensku kiselinu, sluz, tanine, pektine i dr. U plodu su prisutni glikozidi, tanini, malo etarskog ulja, šećer, voćne kiseline, vitamin C i dr. Sličnog sastava su i listovi. Svi delovi su bogati mineralnim materijama (gvožđe, natrijum, kalijum) i njihovim solima. |
== Upotreba == | == Upotreba == | ||
Red 58: | Red 58: | ||
<gallery> | <gallery> | ||
Slika:Cvetovi-zove.jpg | Slika:Cvetovi-zove.jpg | ||
− | + | Slika:Zovacvast.jpg | |
− | + | Slika:Zovaplodovi.jpg|Plodovi | |
</gallery> | </gallery> | ||
− | |||
== Literatura == | == Literatura == |
Najnovija izmena na datum 23. jul 2014. u 11:33
Klasifikacija | ||||||||||||||||||||
|
Zova (bazga) ili lat. Sambucus nigra je višegodišnja drvenasta biljka iz porodice Adoxaceae.
Opis biljke
Nisko drvo ili žbun sa uzužno ispucalom, sivosmeđom korom. Mlade grane su zelene, prošarane svetlim crticama i sa unutrašnjošću ispunjenom belom srži. Listovi su neparno perasti, naspramni sa listićima čiji je obod testerasto nazubljen. Cvetovi su žućkastobeli, sićušni, prijatnog mirisai i sakupljeni u krupne, štitaste, pljosnate cvasti čija širina dostiže 20 cm. Plod je okrugla, u početku zelena, a kasnije crna koštunica sa 3-4 semena.
Droga i hemijski sastav
Koristi se cvet, a nešto ređe plod (zreo) i list. Cvetovi sadrže etarsko ulje koje sadrži oko 40 materija: flavonoide, glikozide, hlorogensku kiselinu, sluz, tanine, pektine i dr. U plodu su prisutni glikozidi, tanini, malo etarskog ulja, šećer, voćne kiseline, vitamin C i dr. Sličnog sastava su i listovi. Svi delovi su bogati mineralnim materijama (gvožđe, natrijum, kalijum) i njihovim solima.
Upotreba
Cvet zove se koristi kod groznice, sinuzitisa, stimuliše rad znojnih žlezda (posebno u kombinaciji sa lipom) čime se snižava telesna temperatura. U kombinaciji sa sapunjačom i kantarionom koristi se protiv virusa (herpes simpleks, virusa tipa A i B, virus gripa). Od cvetova zove priprema se čaj i sok.
Plod se upoterbljava kao laksans i sredstvo za pojačano mokrenje i znojenje, zatim kod neuralgije i išijasa. Osim u medicini plod se upotrebljava i u prehrambenoj industriji za popravljanje boje. Sveži plodovi se koriste i za prolećno čišćenje organizma.
Literatura
- Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
- Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
- Djuk, A, Dž: Zelena apoteka, Politika, Beograd, 2005.
- Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
- Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
- Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
- Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
- Lakušić, D: Vodič kroz floru nacionalnog parka Kopaonik, JP Nacionalni park Kopaonik, Kopaonik, 1995.
- Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
- Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
- Mišić Lj, Lakušić R: Livadske biljke, ZUNS Sarajevo, ZUNS Beograd , IP Svjetlost, 1990
- Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
- Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.